„Hrise, Bože raspeti i sveti, srpska zemlja kroz oblake leti, leti, leti preko nebeskih visina, krila su joj Morava i Drina....” odjekivala je pjesma bjeloruskim gradom muzike i kulture Vitebskom iz grla jedne od najvećih zvijezda današnje ruske muzičke i kulturne scene, šansonjerke, kompozitorke, tekstopisca Elene Vaenga. Na čistom srpskom Vaenga je s „Hriste Bože” dala poseban pečat upravo završenom Međunarodnom festivalu Slavjanski bazar. Tako je svijet kroz umjetnost još jednom okrenut ka srpskom Jerusalimu, Kosovu i Metohiji, i na najvećem i najglamuroznijem festivalu kada su u pitanju slovenske zemlje, a ruska zvijezda i publika okupljena na festivalu u četvrtom po veličini gradu Bjelorusije pokazali svoje emocije prema Srbiji i Srbima. O njima je Vaenga progovorila pjesmom, a iako je rekla da neće biti nijednog angažovanog slova, predstavljajući jednog od članova svog benda iz Jekaterinburga „stolice Urala” podsjetila je da su tačno prije 100 godina tu pogubljeni car Nikolaj II Romanov i njegova porodica, koje je ruska Crkva kanonizovala 1981. godine.
- Natjerali su ih da pješače 21 kilometar da bi ih ubili i tvrdili da će nam tako biti bolje. Da li nam je bilo? Nije! - rekla je Vaenga.
Ove riječi, uz poruku da su Rusije, Ukrajina i Bjelorusija i njihovi narodi jedno, pozdravilo je više hiljada ljudi u Ljetnje amfiteatru nedaleko od koga je monumentalni spomenik knezu Aleksandr Nevskom, njegovoj supruzi velikoj vitebškoj knjeginji Aleksandi i nasledniku Vasiliju ispred istoimene crkve koja slavi i čuva sjećanja na svete carske stradalnike ruske, poslednje Romanove. Vitebsk, koji kao i cijela Bjelorusija, predano čuva sve vrijednosti svih perioda svoje istorije carske ili sovjetske, od 1992. godine zarad neraskidivosti sveukupnih, a posebno kulturnih i jezičkih veza Rusije, Bolursije i Ukrajine s međunarodnim festivalom kojim u julu postaje grad muzike, teatra, filma, uličnog spektakla, slikarstva, književnosti, dječjeg i stvaralaštva mladih, tradicije i moderne ove godine bio je domaćin i našim velikim umjetnicima.
Srbiju su predstavljali u revijalnom festivalskom dijelu Emir Kusturica i Goran Bregović. Gala koncerti dvije zvijezde srpske muzike i kulture bili su pravi doživljaj. Sa svojim „Orkestar za svadbe i sahrane” i „No smoking orkestra” nastupajući jedan za drugim na noge su podigli prepuni koncertni amfiteatar, a Bjelorusi i njihovi gosti pokazali su da su njihovi veliki fanovi, kao uostalom i publika širom Evrope i svijeta. Oni su naprosto bili medijska atrakcija, a njihov dolazak u Vitebsk bio je na zaprepašćenje onih koji znaju da su u lošim odnosima. Pristali su da se nađu na istoj sceni i održe jedan za drugim koncert, ali se naš i svjetski proslavljeni reditelj ipak nije pojavio na konferenciji za medije na kojoj je bio najavljen sa liderom legendarnog „Bjelog dugmeta”. Kusta se publici obraćao na ruskom, Bregović uglavnom na engleskom, prekidan sporadičnim uzvicima publike da priča na srpskom, jer ga razumiju. Na vitebškoj sceni očito da se cio svijet razumije jer su muzika i umjetnost univerzalni. Kako je rekao bjeloruski šef države Aleksandar Lukašenko: „Mnoge države danas pate od etničke mržnje, vjerske mržnje, moralnog propadanja, te oštrih i kontroverznih sukoba. Mislim da je stoga važan razvoj umjetnosti koji iziskuje uzajamno razumijevanje, a ne varvarsko uništavanje spomenika kulture i negaciju svih temelja društva”.
U skladu s tim porukama, u prelijepom zadnju Centra za kulturu Vitebska koji maestralno, uz državu koja je pokrovitelj, stoji iza ove velike smotre smjenjivala su se razna imena najvećih zvijezda još iz perioda SSSR, ali i onih koji danas obilježavaju scene bivših sovjetskih republika, sada samostalnih država. Naravno i gosti iz cijelog svijeta od Rumunije, Italije i Poljske do Kube...
Raspjevani Vitebsk je i razigrani, a vrhunac su svakako pružili ansambli Gželj, koji čuva tradicije ruskih narodnih koreografija i ruski Kubanjski kozački hor. To je bio spektakl. Inače, na ovom međunarodnom festivalu umjetnosti, koji okuplja više hiljada raznih umjetnika i nebrojeno publike, Srbiju su prije dvije godine predstavljali Jelena Tomašević i Ivan Bosiljčić. Umjetnost se „odigrava” zapravo na niz lokacija po cijelom gradu, dok je za večeri glavnih programa namijenjena raskošna scena Ljetnjeg amfiteatra specijalno za to ozidanog. Manifestacija je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Bjelorusije, a otvorio je i ove godine predsjednik ove države Aleksandar Lukašenko. Festival je osnovan 1992. godine kako se nakon raspada Sovjetskog Saveza ne bi gubile višedecenijske veze između naroda i narodnosti nekadašnje države. Kakvi umjetnici su odgajani i tada svojim nastupom je pokazao legendarni, narodni umjetnik Rusije Aleksandar Morozov, a vitebšđkom scenom prodefilovala su imena poput Ale Pugačove ili omiljene pjevačice ruskog premijera, nekada i predsjednika Dimitrija Medvedeva, Ljudmile Zikine. Filmski i foto zapis slavnih je podsjetio publiku i medije iz raznih krajeva svijeta na sve zvijezde koje su obilježile najveći festival Istočne Evrope.
M.Njeguš

Od Šagala do Rjepina
Tokom sedam dana Slavjanskog bazara više hiljada raznih umjetnika na niz lokacija izvodi svoje programe 24 sata dnevno. U bioskopima se emituju filmovi, u pozorištima predstave, u par dvorana koncerti i muzička takmičenja u više kategorija. Vitebsk je uz vrata muzičkog, pozorišnog i filmskog spektakla otvorio ove godine i vrata muzeja i kuće Marka Šagala, inače rođenog u Vitebsku, koji je često oslikavao i prostor Letnjeg amfiteatra koji nekada davno bio cirkus „Leri”. Tu su i promocije knjiga, večeri poezija, svakojake umjetničke radionice i muzejske postavke, zatim izložbe slika... Iz kulturnih institucija Belorusije donijeto je pravo blago neprocjenjivih umjetničkih vrijednosti, a pred publikom je ovaj put sa svojim platnima osvanuo Ilja Rjepina, pa ruski impresionisti, umjetnosti koje čuvaju brojne crkve prije svega ona koja kao kruna nad rijekom Dvinom dominira gradom, Uspenja Gospodnjeg, narodnog i sovjetskog stvaralaštva... Na ulici sretnete heroine filma, slavnog pjevača, pozdrave vas u narodnoj nošnji babuške, ali i komsomolke, partizani, žongleri, glumci... I sa svih strana muzika i divan prijateljski narod.